“Upale grla najčešće se javljaju u jesenjem i zimskom periodu, kada je vrijeme hladnije, mada nerijetko mogu se javiti i u ljetnjem periodu, kada je sluznica ždrijela suvlja zbog visokih temperatura i ona kao takva podložna je dejstvu patogenih virusa i bakterija”, istakao je dr Đorđe Pejić, specijalista otorinolaringologije.
On kaže da su ostali predisponirajući faktori koji mogu dovesti do akutne upale grla, pored nagle promjene lokalne ili opšte temperature umor, neuhranjenost, konzumiranje duvanskih proizvoda, alkohola i pad imuniteta.
Dodaje da se osobama koje imaju gastroezofagealnu refluksnu bolest, probleme sa krajnicima, alergije ili su pušači savjetuje oprez kada je u pitanju konzumiranje hladnih napitaka.
“Mnogo češći razlog nastanka upale grla u ljetnjem periodu je konzumiranje hladnih, a naročito gaziranih pića, sladoleda, boravak u pretjerano rashlađenim prostorijama i naglih prelazaka iz zagrijanih u rashlađene prostorije i obrnuto. Takođe, osobama koje su sklone čestim upalama grla, savjetuje se izbjegavanje navedenog”, poručuje dr Pejić.
Ljetne upale grla su gotovo uvijek akutne i mogu biti virusne i bakterijske.
Dr Pejić pojašnjava da su virusne infekcije grla češće u odnosu na bakterijske, a kada se govori o ljetnim upalama grla može da postoji 200 različitih mogućih uzročnika, a najčešći je coxackie virus koji je iz porodice enterovirusa.
Prema njegovim riječima, enterovirusi su odgovorni za većinu virusnih smetnji sa probavom tokom ljetnog perioda, tako da je moguće da se pored bolnog grla pojave i probavne smetnje.
On je naveo da su simptomi virusne upale grla blago povišena tjelesna temperatura, osjećaj žarenja ili peckanja u ždrijelu pri gutanju, bolovi u mišićima, glavobolja, slabost.
“Streptokok je najčešći uzročnik upale grla kada je riječ o bakterijskim infekcijama grla. On dovodi do jake upale nepčanih krajnika što je praćeno njihovim uvećanjem, a oni su tada tamnocrvene boje. Bol je kod bakterijske infekcije intenzivnija i ponekad dovodi do nemogućnosti gutanja. Često se pojave gnojne naslage na krajnicima i tada nastaje gnojna angina što iziskuje primjenu visokih doza antibiotika. Streptokokna infekcija grla može da bude opasna iz razloga što se infekcija putem krvotoka može proširiti u cijeli organizam i ugroziti zglobove, bubrege i srce”, upozorio je dr Pejić.
Takođe, naveo je da su simptomi bakterijske upale grla visoka tjelesna temperatura, malaksalost, intenzivna bol pri gutanju, uvećani limfni čvorovi vrata.
Dr Pejić je naglasio da ukoliko se upala grla proširi na donje respiratorne organe, postoji opasnost od upale pluća, zbog čega je neophodna posjeta ljekaru i nekada liječenje u bolničkim uslovima.
Dodaje da se, dijagnoza upale grla postavlja na osnovu dobro uzete anamneze, kliničkog otorinolaringološkog pregleda, bakteriološkog nalaza i laboratorijskog nalaza krvi.
“Liječenje ljetne upale grla zavisi od vrste uzročnika koji je doveo do upale. Upale su najčešće bezazlene i prolaze bez antibiotske terapije”, poručio je dr Pejić.
On savjetuje da se na početku upale upotrebljavaju lijekovi na bazi paracetamola, ispiraju usta i ždrijelo čajem od žalfije, jer ona pomaže u obnavljanju sluzokože ždrijela, dezinfikuje sluznicu i smanjuje upalu. Kod virusnih upala savjetuje se takođe upotreba vitamina C, aspirina.
Antibiotik u terapiji liječenja upale grla ima smisla jedino kada se radi o bakterijskom uzročniku, a to se može dokazati mikrobiološkom analizom brisa grla.
“Na kraju važno je napomenuti da uvijek trebamo biti na oprezu kada su u pitanju mala djeca, starci i imunokompromitovane osobe jer kod njih mogu nastati komplikacije koje nerijetko mogu da ugroze i život pacijentu”, zaključuje dr Pejić.
