DR PECELJ: SKRENUTI PAŽNJU JAVNOSTI NA PROBLEME SA KOJIMA SE SUOČAVAJU OBOLJELI
“Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv Parkinsonove bolesti veoma je važno iz razloga da bi se skrenula pažnja javnosti na probleme sa kojima se suočavaju oboljeli i njihove porodice, ali i upoznavanje šire društvene zajednice sa ovom bolešću”, istakla je dr Olivera Pecelj, specijalista neurologije.
Ona kaže da je Parkinsonova bolest hronično, progresivno, neurodegenerativno neurološko oboljenje, koje pripada grupi bolesti poremećaja pokreta. Najčešće se javlja između 60 i 70 godine života i jedan je od najčešćih neuroloških poremećaja kod starije populacije.
Javlja se kod oba pola, ali češće kod muškaraca.
“Znakovi i simptomi Parkinsonove bolesti su tremor, ukočenost, usporeno kretanje i kretanje sitnim koracima, promjene u govoru, promjene u pisanju, poremećaj održavanja ravnoteže i uspravnog držanja”, naglasila je dr Pecelj.
Ona dodaje da pored motoričkih simptoma, mogu da se jave i nemotorički, autonomni poremećaji, kao što su konstipacija, urgencija ili inkontinencija mokrenja, impotencija, poremećaj znojenja, kognitivni poremećaji, demencija, anksioznost i depresija, poremećaji spavanja.
Dr Pecelj je navela da je ovo oboljenje uzrokovano sporim propadanjem moždanih ćelija koje stvaraju dopamin, prirodnu supstancu mozga koja kontroliše pokrete mišića cijelog tijela.
Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i započinjanje terapije u početnim fazama bolesti od velikog je značaja za usporenje progresije bolesti i osiguranje boljeg kvaliteta života oboljelih, na duži vremenski period.
„Parkinsonova bolest se ne može izliječiti, ali lijekovi mogu značajno poboljšati simptome i pacijentima omogućiti relativno normalan život. Liječenje lijekovima se može dopuniti fizikalnom terapijom. Osim vježbi pacijent treba biti aktivno uključen u rad ili kućne poslove. Na taj način održava fizičku i mentalnu sposobnost. Za uznapredovale slučajeve Parkinsonove bolesti kada lijekovi više nemaju efekta, preporučuje se neurohirurška intervencija –duboka moždana stimulacija”, zaključuje dr Pecelj.
Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. aprila i nosi naziv prema doktoru iz Londona, Džejmsu Parkinsonu koji je 1987. godine opisao prve simptome ove bolesti.
