Odjeljenje za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju Bolnice „Srbija“ ove godine obilježava 30 godina od osnivanja. Tim povodom, u Bolnici “Srbija” biće održana tradicionalna manifestacija “Dani Bolnice Srbija” koja je ove godine posvećena otorinolaringologiji, a 13. novembra biće održan Simpozijum, kao centralni događaj ove manifestacije.
O tri decenije razvoja odjeljenja, unapređenju dijagnostike i liječenja te značaju ovogodišnjeg simpozijuma razgovarali smo sa dr Đorđem Pejićem, specijalistom otorinolaringologije i načelnikom Odjeljenja za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju Bolnice „Srbija“.
Šta za Vas znači 30 godina od osnivanja Odjeljenja za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju?
Dr Pejić: Trideset godina je dug vremenski period u kojem je sadržan put razvoja kako cijele bolnice u Istočnom Sarajevu, tako i Odjeljenja za ORL i CFH, posebno u pogledu stručnog usavršavanja kadra, proširenja prostornih kapaciteta i modernizacije medicinske opreme.
Za mene lično, kao nekoga ko se danas nalazi na čelu ove službe, ovaj jubilej predstavlja priliku da sagledamo dosadašnji razvoj, analiziramo postignute rezultate i osvrnemo se na put koji smo prošli.
Danas, trideset godina nakon osnivanja, mogu slobodno reći da je naše Odjeljenje za ORL I CFH opremljeno savremenom opremom i da primjenjuje savremene principe liječenja koji se koriste i u drugim svjetskim centrima.
Na ovom odjeljenju radim osamnaest godina. Kada sam došao, odjeljenje je već bilo razvijeno, radilo je punim kapacitetom i bilo prepoznato ne samo po hirurgiji iz oblasti otorinolaringologije i cervikofacijalne hirurgije u Republici Srpskoj već i kao nastavna baza u kojoj su se edukovali specijalizanti iz drugih zdravstvenih centara.
Šta je obilježilo razvoj Odjeljenja za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju u tom periodu?
Dr Pejić: Kada govorimo o razvoju otorinolaringologije kao struke, najveći uticaj svakako ima tehnološki napredak, razvoj endoskopskih i minimalno invazivnih hirurških procedura. Sve to ima za cilj kvalitetnije liječenje i brži, lakši oporavak pacijenta, uz što kraće zadržavanje u bolnici.
Kada je riječ o razvoju Odjeljenja za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju u našoj ustanovi, mogu reći da je ono prošlo nekoliko faza tokom svog postojanja.
Važno je reći da je današnje Odjeljenje za ORL I CFH nekada djelovalo kao Klinika u sastavu Kliničkog centra Istočno Sarajevo, koji su činile bolnice u Foči, na Sokocu i u Kasindolu. Te ustanove tada su djelovale u okviru sistema kliničko-bolničkog centra. Tadašnja Klinika je počela sa radom u martu 1996. godine, a njen osnivač je prim. dr Milan Pejić, koji je sa dijelom medicinskih sestara i tehničara iz ratne bolnice „Žica“ u Blažuju formirao Odjeljenje za ORL i CFH. Prim. dr Milan Pejić bio je predratni direktor Klinike za otorinolaringologiju UMC Koševo, osnivač i direktor bolnice „Žica“ u Blažuju.
Prvog specijalizanta Odjeljenje za ORL i CFH dobilo je 1997. godine, kada je na specijalizaciju upućena dr Svetlana Kovačević, a dvije godine kasnije pridružio se još jedan specijalista ORL, dr Dragan Jovović. Zahvaljujući donaciji japanske vlade, 1999. godine opremljen je audiološki kabinet, a nakon što je 2005. godine dr Svetlana Kovačević završila supspecijalizaciju iz audiologije, kabinet je stavljen u punu funkciju. Od 2004. godine kontinuirano se obavlja neonatalni skrining sluha novorođenčadi.
Kao ljekar sekundarac dolazim 2008. godine, a zvanje specijaliste stičem 2013. godine. I u tom kratkom vremenu, negdje oko godinu dana, imamo četiri ljekara specijalista na odjeljenju, jer prim. dr Milan Pejić odlazi u penziju.
Status klinike izgubili smo nakon što je odlukom Vlade Republike Srpske rasformiran Klinički centar, a bolnica u Kasindolu dobila status opšte bolnice druge kategorije. Odjeljenje za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju tada je dobilo status odsjeka i integrisano je u Odjeljenje hirurgije, iako je svojim kadrovskim i prostornim kapacitetima, organizacijom rada i opremom prevazilazilo okvir takvog statusa.
Prelaskom u nove prostorije 2019. godine i nabavkom savremene opreme, kako za ambulantu tako i za operacionu salu, dobili smo mogućnost da uvedemo nove procedure i unaprijedimo postojeće. Nakon preseljenja ponovo smo dobili status odjeljenja, što je bilo važno za dalji razvoj službe.
Uprkos svim promjenama, uspjeli smo da očuvamo usluge koje smo do tada pružali i uvedemo nove procedure, kao što su funkcionalne endoskopske operacije nosa i sinusa, operacije paraštitnih žlijezda i operacije krajnika ultrazvučnim nožem itd.
Danas u našoj službi radi i logoped, tako da pacijentima možemo pružiti postoperativnu rehabilitaciju. Zbrinjavamo i pacijente koji su pretrpjeli različita oboljenja koja za posljedicu mogu imati poremećaje govora ili akta gutanja. Logopedski tretmani dostupni su i djeci kojoj je takav vid pomoći potreban na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite.
Istovremeno smo planski radili na jačanju i podmlađivanju ljekarskog i sestrinskog kadra, kao i na unapređenju drugih kapaciteta odjeljenja.
Danas naše odjeljenje ima pet ljekara, od kojih su tri specijalisti, uključujući jednog supspecijalistu, dok su dva ljekara na specijalizaciji. U timu je i dvanaest medicinskih sestara i tehničara te dva logopeda.
Šta donosi simpozijum koji je posvećen otorinolaringologiji?
Dr Pejić: Već šestu godinu zaredom organizujemo stručne skupove u okviru Dana bolnice, koji se održavaju sedmicu prije krsne slave naše ustanove, Svetih Kozme i Damjana. Ove godine, budući da se navršava trideset godina od osnivanja Odjeljenja za ORL I CFH organizacioni odbor odlučio je da nam ukaže čast da osmislimo i organizujemo skup sa temom iz ORL oblasti.
Ovogodišnji simpozijum posvećen je uhu, odnosno problemu sa kojim se čovjek susretne najmanje jednom u životu, a to je sekretorni otitis. Radi se o veoma podmuklom oboljenju koje se, zbog česte pojave i nerijetko dugog trajanja, danas naziva stanjem.
Ovo stanje najčešće se javlja kod djece, ali nije rijetko ni kod odraslih. Ako se ne liječi adekvatno ili se ne reaguje na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje uha, a na kraju i po sluh.
Ono što želim da kazem, jeste da samo oboljenje izaziva različite kontroverze, a ponekad i nas ljekare ostavlja bez odgovora jer, uprkos svim preduzetim mjerama liječenja, ne daje rezultate kakve očekujemo, a to su izliječenje i očuvan sluh.
Ovaj skup ima za cilj upravo to da nam ponudi odgovore na pitanja i razriješi nedoumice koje se javljaju u našoj praksi, bilo da je riječ o dječijoj populaciji ili odraslima.
Upravo zato smo simpozijum osmislili kroz dvije sesije, od kojih je jedna posvećena djeci, a druga odraslima. Simpozijum će se odvijati kroz devet predavanja, a ostavljeno je i vrijeme za diskusiju kako bi i slušaoci mogli aktivno da učestvuju ukoliko imaju nedoumice ili pitanja.
Aktivni učesnici su priznati stručnjaci iz različitih centara: Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine, Vojnomedicinske akademije u Beogradu, Instituta za majku i dete u Beogradu i Univerzitetske bolnice Foča.
Pacijenti iz cijele Republike Srpske dolaze upravo kod Vas, zbog Vašeg iskustva i stručnosti. Takođe, Vi posjećujete i druge bolnice u Republici Srpskoj, obavljate preglede i operacije. Šta je, prema Vašem mišljenju, razlog zbog kojeg pacijenti iz cijele Republike Srpske imaju povjerenja u Vas i kadar na ORL odjeljenju?
Dr Pejić: Da, istina je da se kod nas liječe pacijenti gotovo iz svih krajeva Republike Srpske, ali nerijetko i pacijenti iz Federacije BiH, naročito iz Sarajeva, traže naše usluge. Imali smo i pacijente iz inostranstva koji su došli da se operišu kod nas. Sjećam se jedne pacijentkinje koja je čak iz SAD došla ciljano na operaciju.
Ono što smo primijetili kroz rad u našoj ambulanti jeste da pacijenti koji nisu osiguranici Republike Srpske, a žele da se liječe kod nas, ne znaju da to mogu učiniti u našoj bolnici kao neosigurana lica, odnosno da postoji cjenovnik na osnovu kojeg mogu platiti troškove liječenja, kao što je to slučaj u privatnim bolnicama.
Dugogodišnjim radom, postignutim rezultatima i velikim brojem zadovoljnih pacijenata uspjeli smo da steknemo njihovo povjerenje i da se nametnemo kao centar za hirurgiju glave i vrata u ovom dijelu Republike Srpske.
Koje ORL operacije najčešće izvodite?
Dr Pejić: Ja sam po vokaciji opšti otorinolaringolog i radim široku paletu hirurških zahvata koji se od mene zahtijevaju kao načelnika odjeljenja i ljekara koji radi u opštoj bolnici.
Kada je riječ o hirurškim procedurama koje izvodim u našoj ustanovi, one ne odstupaju od procedura koje se rade u drugim centrima za ORL hirurgiju. Na prvom mjestu su definitivno operacije krajnika, sa ili bez postavljanja cjevčica, zatim operacije nosa, bilo da je riječ o funkcionalnim ili estetskim zahvatima. Slijede operacije štitaste žlijezde, po kojima smo prepoznatljivi, kao i različite hirurške procedure na larinksu, pljuvačnim žlijezdama i drugim strukturama, zatim i zahvati iz domena otohirurgije i operacije različitih kožnih tumora glave i vrata.
Koliko su ORL operacije napredovale u posljednjih nekoliko godina?
Dr Pejić: Medicina napreduje nevjerovatno brzo zahvaljujući naučnotehnološkim otkrićima i dostignućima, a takva je situacija i sa otorinolaringologijom. Zahvaljujući tome, danas smo svjedoci promjena u pojedinim protokolima liječenja.
Tako se danas neki hirurški zahvati u otorinolaringologiji smatraju zastarjelim i više se ne izvode upravo zbog tehnološkog napretka.
Na primjer, razvojem endoskopskih procedura hirurgija paranazalnih šupljina danas se u potpunosti razlikuje od načina na koji se izvodila ranijih godina. I u otohirurgiji endoskopske procedure sve više zauzimaju svoje mjesto i djelimično mijenjaju same principe hirurgije.
Možemo da se pohvalimo time da na Odjeljenju za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju posjedujemo modernu opremu i radimo u skladu sa savremenim principima. Takođe, trudimo se da redovno edukujemo kadar i idemo u korak s vremenom kada je riječ o modernizaciji opreme, naravno, u skladu sa našim mogućnostima.
Uslovi liječenja na našem odjeljenju danas su značajno drugačiji u odnosu na period od prije deset godina. To se ogleda u dužini boravka u bolnici i manjoj upotrebi antibiotika i analgetika. Sve je to rezultat edukacije i primjene savremenih principa liječenja pacijenata.
Šta je najvažnije za uspješan ishod operacije?
Dr Pejić: Dobar ishod liječenja, naročito kada je riječ o hirurgiji, na prvo mjesto bih stavio znanje i iskustvo, zatim obučenost hirurga i njegovog tima, dobru preoperativnu pripremu, postoperativnu njegu, odnosno cjelokupan perioperativni tok.
Ono što bih posebno naglasio kada je riječ o preoperativnoj pripremi jeste upoznavanje pacijenta sa njegovom bolešću, tokom liječenja, hirurškim planom, postoperativnim oporavkom i realnim očekivanjima nakon završenog liječenja.
U našoj ustanovi godišnje se obavi oko 850 hirurških zahvata u opštoj endotrahealnoj anesteziji i oko 200 operacija u lokalnoj anesteziji, što je ukupno oko 1.100 hirurških procedura na Odjeljenju za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju.
Šta biste poručili svim pacijentima koji se odluče da svoje zdravlje povjere upravo Vama?
Dr Pejić: Posvećeni smo svom poslu, radimo ga odgovorno i u skladu sa svim pravilima struke.
Rekao bih da o našem radu govore godine iskustva i veliki broj zadovoljnih pacijenata koji su se liječili na Odjeljenju za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju
